Anonimnost može preuveličati i zaoštriti sukobe…
"Kao liječnik obiteljske medicine, vidim to iz prve ruke u pričama i iskustvima svojih pacijenata."
Nacrti mišljenja Vrhovnog suda podložni su promjenama i dio su procesa vijećanja visokog suda. Ali analitičari su nakon usmenih rasprava prošle godine tvrdili da se činilo vjerojatnim da će visoki sud poništiti Roea. značajna odluka iz 1973. Odluka se očekuje ovog ljeta.
Obratite se Nadi Hassanein na nhassanein@usatoday.com ili na Twitteru @nhassanein_ .
"Imamo ih za zviždače i organizacije, a to može biti jako važna stvar za prijavu neetičkog ili opasnog ponašanja", kaže Jay Van Bavel , izvanredni profesor psihologije i neuralnih znanosti na Sveučilištu New York i koautor knjige "Moć Nas." "U ovim slučajevima zvuče kao da su naoružani na način koji vjerojatno okreće građane jedne protiv drugih zbog političkih ciljeva… Vrlo je teško vidjeti kako to može biti od pomoći društvu."
Dr. Isabel Araiza , izvanredna profesorica sociologije na Texas A&M Corpus Christi, rekla je da su linije za dojave započele kao način da se osigura povjerljivost za one najugroženije – sada ih "postavljaju moćnici kako bi održali status quo".
"Ti redovi savjeta bili su povezani s prepoznavanjem ranjivosti ljudi koji bi mogli prijaviti korisne informacije koje bi mogle biti od pomoći široj zajednici", kaže ona. "Način na koji se linije savjeta sada koriste… ono što vidimo zapravo nije to. Moramo razmisliti kome to koristi? A kome to šteti?"
Kako i koga bore mogu ozlijediti?
Van Bavel kaže da se ovi nedavni primjeri mogu činiti kao da "okreću građane jedne protiv drugih" na razini zajednice.
Način na koji se provode zapravo je "štita moćnih", kaže Araiza.
Paljba također nije jedina posljedica. Kad učitelji budu otpušteni, posebno zbog trivijalnih slučajeva, to može imati jeziv učinak na obrazovno okruženje, kaže Van Bavel.
"To mijenja način na koji ljudi razmišljaju, reagiraju i angažiraju se u učionici. Prava posljedica toga je… da jedna ili dvije osobe budu kažnjene na istaknut način i onda svi prestanu pričati o poučavanju rasizma u školi. To stvara autocenzuru, koji je često prava meta."
Araiza kaže da ovi sustavi mogu dopustiti da "ranjiva populacija bude oštećena", bilo da se radi o ženama koje ne mogu tražiti njegu reproduktivnog zdravlja koja im je potrebna ili nastavnicima koji nisu u stanju istražiti pitanja učenika.
I baš kao što se nasilnici i trolovi mogu sakriti iza rukohvata društvenih medija, savjeti putem e-pošte mogu dodati sloj anonimnosti koji komunikaciju može učiniti "mnogo oštrijom", objašnjava Van Bavel, što "može omogućiti eskalaciju problema".
"Anonimnost može preuveličati i pogoršati sukobe… pomalo je bezlična (i) ne možete čitati emocije i izraze osobe."
‘To je kao hodanje po žici’: Kritične zabrane teorije o rasi dodaju više tjeskobe učiteljima pod stresom
Ima li pandemija ulogu?
Dok se zbog pandemije mnogi osjećaju nemoćno, Van Bavel kaže da je teško procijeniti jesu li bore na savjetima način da se ljudima pomogne da imaju osjećaj kontrole.
"SAD je u višoj stopi polarizacije nego što je to bio slučaj u posljednjih 40 godina", kaže on. "Razumijevanje ovih stvari kroz tu leću znači da će neke od njih biti osmišljene kako bi samo učinile život jadnim i nepodnošljivim ljudima koji vam se ne sviđaju."
Ostale teme u proteklih nekoliko godina vezane uz škole također su postale polarizirane, uključujući vrijeme povratka u školu, obveze maskiranja, cijepljenja.
"Mnoge od ovih stvari utkane su u posljednjih nekoliko godina i politički trenutak koji imamo", kaže on, au određenim slučajevima, krivo shvaćene poštapalice bivaju pomiješane u mješavinu. "Nitko ionako ne predaje kritičku rasnu teoriju u osnovnim školama, to je vrlo akademska teorija… Postala je pomalo zamjena za podučavanje o povijesti (i) sustavnom rasizmu.
Van Bavel se također pita kako će se odlučivati o slučajevima. Na primjer, što ako roditelj prijavi učitelja zbog podučavanja kritičke rasne teorije, ali to nije bio CRT nego povijest ropstva?
Pandemija nam je također omogućila da mariniramo na temama koje su stavljene u prvi plan nacionalnih razgovora poput nejednakosti.
"Kad smo bili u svojim domovima, imali smo vremena razmišljati o tim stvarima", kaže Araiza, što je dovelo do toga da ljudi osjete snažnu solidarnost u svojim uvjerenjima, stvarajući crtu u pijesku "mi protiv njih".
"Kada imate taj anonimni red za dojave, nema granica. Nema sigurnog prostora", kaže ona.
Van Bavel na to gleda ovako: Kad su uvjeti dobri, nije potrebno mnogo da se izazove šumski požar.
"Ove stvari se mogu činiti kao male podudarnosti, ali ispuštate ga na suho okruženje gdje se samo zapali", kaže on, zbog čega je kontekst u kojem se te crte vrhova pojavljuju tako važan. "Sve, od nošenja maski do otvaranja škola do pitanja rasne nejednakosti, bilo je vrlo konfliktno, hiperpolarizirano… Tako da samo dolijevate ulje na vatru."
Nacionalni popis ljudi koji traže transplantaciju jetre naglo je porastao tijekom pandemije koronavirusa, skočivši 50% više nego što se predviđalo prije nego što je COVID-19 zahvatio zemlju.
Studija koju su u utorak objavili istraživači Sveučilišta u Michiganu – objavljena u JAMA Network Open – otkrila je pozitivnu korelaciju između povećanja broja ljudi na listi čekanja za jetru i povećanja maloprodaje alkohola tijekom vremenskog okvira pandemije.
Ljudi koji traže transplantaciju jetre doživljavaju alkoholni hepatitis – kada jetra prestane prerađivati alkohol i umjesto toga stvara otrovne kemikalije koje izazivaju upalu i ubijaju zdrave stanice jetre potrebne za preživljavanje.
U novoj studiji znanstvenici su usporedili točan broj novih ljudi stavljenih na američki popis za transplantaciju organa od ožujka 2020. do siječnja 2021. s projiciranim brojevima koji su se temeljili na podacima prije pandemije. Istraživači su zatim usporedili nacionalne mjesečne podatke o prodaji alkohola u maloprodaji između siječnja 2016. i 2021.
Gotovo 1 od 5 izjavljuje da ‘teško pije’: Amerikanci koriste alkohol kako bi se nosili sa pandemijskim stresom
"Iako ne možemo potvrditi uzročnost, ovo neproporcionalno povećanje u povezanosti s povećanjem prodaje alkohola može ukazivati na povezanost s poznatim povećanjem zlouporabe alkohola tijekom COVID-19", napisali su istraživači, "ova studija pruža dokaze za alarmantan porast (alkoholnog hepatitisa) povezana s povećanjem zlouporabe alkohola tijekom COVID-19 i naglašava potrebu za javnozdravstvenim intervencijama oko prekomjerne konzumacije alkohola."
Alkoholni hepatitis je stanje koje se često razvija nakon godina obilnog pijenja; međutim, može se razviti i nakon kratkog razdoblja ekscesa. Znanstvenicima nije jasno zašto se stanje razvija kod određenih ljudi.
Studija je u skladu s prijašnjim istraživanjima o pandemiji, uključujući jednu studiju koja je izvijestila da se gotovo 1 od 5 Amerikanaca okrenuo "teškom opijanju" kako bi se nosio s njom još u travnju. Studija Rand Corp. prošle jeseni otkrila je da je učestalost konzumiranja alkohola u SAD-u porasla za 14% u usporedbi s prije pandemije. Žene su, prema studiji, posebno povećale broj dana u kojima su puno pili za 41%.
https://croatia.gluconol-website.com/
Istraživanje koje je u ponedjeljak objavila Uprava za zlouporabu supstanci i mentalno zdravlje pokazalo je drugačije rezultate – odrasli Amerikanci tvrde da su konzumirali otprilike istu količinu alkohola tijekom pandemije, barem u četvrtom kvartalu 2020.
Doprinos: Grace Hauck.
Lijek za Alzheimerovu bolest krenezumab nije usporio niti spriječio kognitivni pad u dugotrajnoj studiji kolumbijskih obitelji koje su nosile genetsku mutaciju koja ih je izložila gotovo izvjesnom riziku od razvoja bolesti koja krade um.
Studija na 252 osobe testirala je može li protutijelo krenezumab farmaceutskog diva Roche usporiti ili zaustaviti bolest ako sudionici uzmu lijek prije nego što se pojave problemi s pamćenjem ili razmišljanjem. Lijek nije pokazao značajnu korist u testovima koji mjere kognitivne sposobnosti ili funkciju pamćenja među sudionicima studije, rekao je Roche u četvrtak u priopćenju za javnost.
Nadaleko iščekivana studija počela je uključivati pacijente 2013. kako bi testirala ideju da se Alzheimerova bolest može spriječiti ili odgoditi ako su inače zdravi ljudi uzimali lijekove godinama prije nego što se pojave problemi. Roche se udružio s istraživačima s Banner Instituta za Alzheimerovu bolest sa sjedištem u Phoenixu i Sveučilišta Antioquia u Kolumbiji, koji su identificirali proširene obitelji s rijetkom genetskom mutacijom koja je rano dovela do Alzheimerove bolesti, obično u srednjim 40-ima.
Sudionici studije koji su naslijedili genetski okidač, poznat kao mutacija Paisa, nasumično su raspoređeni da dobiju lijek ili placebo. Druga placebo skupina uključivala je ljude bez mutacije. Nitko od sudionika nije znao svoj genetski status kada je primao lijek ili placebo.
Crenezumab je dio klase lijekova s protutijelima dizajniranih za suzbijanje nakupljanja amiloidnog beta proteina u mozgu pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Amiloid je jedan od markera Alzheimerove bolesti, a istraživači teoretiziraju da bi lijek mogao odgoditi ili zaustaviti bolest ako bi mogao ukloniti amiloid iz ljudi prije nego što razviju simptome.
Institut za Alzheimerovu bolest Roche i Banner rekao je da su primijećene male razlike koje su davale prednost lijeku u odnosu na placebo, ali nisu dosegle razinu statističke značajnosti. Roche će objaviti početne podatke iz ispitivanja 2. kolovoza na međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge u San Diegu.
"Razočarani smo što krenezumab nije pokazao značajnu kliničku korist", rekao je Eric Reiman, izvršni direktor Instituta za Alzheimerovu bolest Banner i voditelj studije, u razgovoru s novinarima. "Naša srca idu uz obitelji u Kolumbiji i svi ostali koji bi imali koristi od učinkovite terapije za prevenciju Alzheimerove bolesti što je prije moguće."
Pierre Tariot s Banner Instituta za Alzheimerovu bolest rekao je da se važna analiza mora dovršiti. Sudionici su primali veće doze kako je studija napredovala, tako da istraživači žele znati jesu li povećanja doza učinila razliku. Istraživači moraju analizirati biološke promjene u snimkama mozga i tekućine koja okružuje kralježnicu i mozak.
"Ovo nipošto nije kraj priče", rekao je Tariot o prvim nalazima.
Više: Pacijenti s Alzheimerovom bolešću ‘opustošeni’ zbog Medicare ograničenja za lijekove Kritičari kažu da je potrebno dodatno testiranje
Stephen Salloway, profesor neurologije i psihijatrije na Sveučilištu Brown, rekao je da su rezultati razočaravajući.
"Ne želim izbaciti bebu zajedno s vodom za kupanje jer je jedan lijek s određenom metom neučinkovit", rekao je Salloway, koji vodi program pamćenja i starenja u bolnici Butler u Providenceu, Rhode Island.
Salloway je rekao da istraživači Alzheimerove bolesti čekaju rezultate većih studija koje procjenjuju druge lijekove koji ciljaju na amiloid. Biogen i Eisai očekuju da će ove godine izvijestiti o rezultatima velike studije o lijeku lekanemab. Eli Lilly proizvodi lijek za Alzheimerovu bolest pod nazivom donanemab i očekuje rezultate u kasnoj fazi sljedeće godine. Uprava za hranu i lijekove odobrila je Biogen’sAduhelm prošle godine nakon što su dva klinička ispitivanja dala različite rezultate.
"Mislim da ima smisla provoditi ispitivanja prevencije s lijekovima za snižavanje amiloida", rekao je Salloway.
Randall Bateman, profesor neurologije sa Sveučilišta Washington, rekao je da su istraživači Alzheimerove bolesti zainteresirani za nalaze kolumbijske studije jer je lijek primijenjen prije nego što su se pojavili problemi s pamćenjem i razmišljanjem.
Kada podaci budu objavljeni, istraživači će željeti znati postoji li ikakav signal da je lijek pomogao sudionicima studije i je li utjecao na amiloidne markere kao što su plakovi koji se nakupljaju u mozgu ili tau, još jedan protein pronađen kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
"Pitanje je zapravo bi li bilo učinkovitije da krenemo ranije?" rekao je Bateman. "Mislim da postoje biološki razlozi da vjerujemo da hoće, ali do danas nemamo nikakvih dokaza za to."
Batemanov tim vodio je međunarodnu studiju koja je procjenjivala Eli Lillyjev solanezumab i Rocheov gantenerumab kod ljudi koji su nosili mutaciju koja je jamčila rani početak Alzheimerove bolesti. Prvi rezultati objavljeni 2020. godine pokazali su da niti jedan lijek nije usporio kognitivni pad, što je mjereno raznim testovima pamćenja i razmišljanja.